BALADA O TOUNJČICI
Još opanci i suknja na lišću leže
Po njima pauci svilene niti predu,
A ovce strminom bježe u
u neredu.
Krik je razbio plavi prozor rijeke
Zvijezde su zapalile svijeće.
Ćuk čuvar šume daleke,
sad virove oblijeće.
Vraćene ovce ko srušeno brdo snijega
na putu stoje,
dršćuć koda se udarca boje
zbog bijega.
Samo blaga bijelom glavom maše.
Zvoni klepka, tužnu priču širi.
Iz staje hladna sumnja viri:
Zar nema više pastirice naše?
Mrtva leži mala djevojčica
Na mokrom dlanu kamena.
Slap što joj pada preko ramena
Kao da šumi Tounjčica, Tounjčica.
I kao da biser u grob baca
Što se dubok crni.
Tužan koda mjesec moli:
Dragi svijetla trni.
Vlado Vlaisavljević
Tounjski je kraj specifičnog položaja. Nalazi se na dodiru peripanonske Hrvatske i središnjeg planinskog prostora ili Gorske Hrvatske. Prometno značenje ovog prostora i njegova prijelazna obilježja posebno su naglašeni jer je zapadno od niskog Pokuplja dinarski planinski greben najuži. To je usmijeravalo migracijska kretanja i razmjenu dobara preko tog područja prema moru, odnosno panonsko – peripanonskim krajevima. Otuda i uzorci vrlo rane naseljenosti u VII. Stoljeću jer je ovo područje imalo posredničku ulogu između poljoprivrednog kontinentalnog zaleđa i Primorja. Pravci prema Senju ili prema gospodarski važnim šumama Gorskog kotara uvjetovali su razvoj karavanskih i kirijaških kretanja i suvremene prometne mreže, kao i oblikovanje kulturnog pejzaža, osobito nakon političke stabilizacije poslije prestanka osmanlijske ekspanzije.
Specifičnost položaja odrazila se i u regionalnoj pripadnosti ovog prostora. Područje bivše općine Ogulin u pravom smislu riječi je kontaktan prostor, o čemu svijedoče i državne granice, koje su ovdije izrazito „stanjile“ hrvatski državni teritorij,kao i dodir historijsko-geografskih pokrajina Korduna, Gorskog kotara i Like između kojih nema jasno utvrđenih prirodnih granica.
Točnije, Tounjski se kraj nalazi u istočnom dijelu bivše općine Ogulin. Istočnu mu granicu čini donji tok Tounjčice, zapadna granica ide brdom Krpel (Palčev vrh 402 m, Vodice440m, Bakarni 515m, Veliki Gračac 442 m),južna granica dopire do šume Brezovice, a samo sjeverna granica nije jasno prirodno definirana.
Tounjski kraj i stanovništvo tog kraja stvaranjem samostalne i suverene Hrvatske države zatražilo je na referendumu građana 1992. godine da Tounj postane općinsko središte. Naime, Tounj je bio općinsko središte do pedesetih godina prošlog stoljeća kad općinske funkcije preuzima novostvorena općina Ogulin. Novim ustrojstvom Hrvatska je dobila i novu upravno-administrativnu podijelu teritorija. Tako je i općina Ogulin podijeljena na četri nove: Josipdol, Ogulin, Plaški i Saborsko. Volja pučanstva Tounja da Tounj bude općina nije uzeta u obzir, ali će se nepravda ispraviti što je i pokazala nova inicijativa o formiranju općine Tounj gdje su donesene odluke od općinskih vlasti Josipdola i Karlovačke županije da Tounj bude nova općina. Tounj je nastao sjeverno od srednjovijekovnog grada (Thovonska-pech), a na njegov razvoj veliki su utjecaj imali izgradnja magistralne ceste (Jozefina) Karlovac-Senj te izgradnja željezničke pruge Zagreb – Rijeka što ga dobro povezuje sa ostalim dijelovina zemlje.