Povjesnica

Mjesto neprocjenjivih prirodnih ljepota i bogate prošlosti, Tounj se smjestio na rijeci Tounjčici, glavnoj izvorišnoj pritoci rijeke Mrežnice.

Tounjčica izvire iz prostrane, tristo metara duboke pećine podno krševitog brda Krpela, a upravo uz tu pećinu vezana je priča o samim početcima grada Tounja. Prema predaji, a koju potvrđuju i određeni povjesničari, u toj pećini su se od Turaka branile tri obitelji: Fumić, Juraić i Rebrović. Pećina je bila zazidana i u potpunosti uređena i opremljena za obranu, s puškarnicama i izlazima u gornju pećinu koja je skrivena od pogleda u bujnom grmlju i šikari. Te tri obitelji smatraju se osnivačima i prvim graditeljima grada Tounja.

Smatra se da samo ime Tounja dolazi od riječi Htone u značenju jezera ili duboke vode. Tounj nikada nije mogao bez voda svoje Tounjčice.

Sam grad Tounj se u povijesnim spisima prvi puta spominje 1481. godine kao vlasništvo kneza Stjepana Frankopana. U narednim desetljećima sudbina Tounja će biti čvrsto vezana uz hrvatsku plemićku obitelj Frankopana. Unuk kneza Stjepana, također imenom Stjepan, godine 1550. pridružuje grad Tounj svojoj imovini u podjeli s drugom silnom hrvatskom obitelji Zrinski. S vremenom grad Tounj biva napušten pa ga godine 1558. pljenidbeno izaslanstvo nalazi praznim i zapuštenim. Ubrzo se Tounj pripaja krajiškoj, graničarskoj upravi i 1577. biva ponovno naseljen. Zabilježeno je da je kapetan Stjepan Gusić 1585. godine utrošio znatna sredstva na uređenje grada zbog sve češćih prodora turskih pljačkaša.

Izgradnjom Karlovačke utvrde Tounj postaje još važniji za obranu Karlovca i cijelog karlovačkog kraja od turskih navala. Godine 1609. kralj je izdao nalog banu Tomi Erdödyju da preda grad Tounj knezovima Frankopanima Tržačkim, ali do toga nije došlo jer mještani nisu htjeli predati grad bez znanja svog kapetana. Godine 1639. carski inženjer za nadzor utvrda je u Tounju zatekao zapovjednika grofa Petra Erdödyja koji je živio u glavnoj kuli.

Jozefinska cesta

Krajem 18. stoljeća kroz Tounj se gradi Jozefinska cesta koja spaja Karlovac i Senj te tada Tounj dobiva svoju najpoznatiju znamenitost, masivni dvokatni most koji premošćuje kanjon rijeke Tounjčice.

1897. godine, na mjestu dotrajale stare crkve, gradi se prema projektu slavnoga projektanta Zagrebačke katedrale, Hermanna Bolléa, nova crkva sv. Ivana Krstitelja.